Nova putnička luka smještena je u Gaženici, u blizini teretne luke, 3,5 kilometara južno od gradskog središta, s izvrsnim pristupom autocesti, željeznici i zračnoj luci.
Luka s privremenom zgradom terminala puštena je u promet u travnju 2015. godine za sve vrste domaćeg trajektnog prijevoza i brodove na kružnom putovanja, a početkom lipnja 2015. godine i za trajektna plovila u međunarodnom prometu. U rujnu 2018. godine potpisan je ugovor o koncesiji pružanje osnovnih lučkih usluga i pratećih gospodarskih aktivnosti u luci Gaženica s tvrtkom ZIPO (Zadar International Port Operations).
Nova lučka infrastruktura sastoji se od 12 novih vezova, od čega je 7 predviđeno za potrebe domaćeg prometa prema otocima dok je 5 vezova predviđeno za prihvat trajektnih linija i kruzera u međunarodnom prometu.
Radovi su započeli u rujnu 2016. godine, a završeni su u srpnju 2018. godina kad je izdana i uporabna dozvola.
Putnički terminal je i službeno pušten u rad svečanim otvorenjem 24. travnja 2019. godine.
Izgradnjom Nove luke promet brodova na kružnim putovanjima povećao se s 30 000 u 2013. godini (posljednjoj godini prometovanja cjelokupnog prometa iz gradske luke) na 167 000 putnika u 2018. godini.
Promet vozilima povećan je s 330 000 u 2014. godini na 465 000 vozila zabilježenih u 2018. godini.
U Luku Gaženica preusmjereno je i oko 1,6 milijuna putnika što je rasteretilo gradsku jezgru od prometnih gužvi te pridonijelo zaštiti vrijedne kulturne baštine Zadra od emisija štetnih plinova uzrokovanih gustim prometom u centru grada. U 2019. godini ostvaren je značajan rast putnika s kruzera, i to za 21,29% u usporedbi s 2018. godinom (73 670 u 2019. godini, 60 740 u 2018. godini).
U novom razvojnom ciklusu Lučka uprava Zadar će do kraja 2019. godine izgraditi obalne zidove u istočnom dijelu luke što će omogućiti daljnji razvoj teretne luke. To je ulaganje vrijedno nešto malo više od 103 milijuna kuna. Uz pomoć sredstava Ministarstva poljoprivrede Lučka uprava Zadar će modernizirati i dograditi ribarske luke Vela Lamjana i Gaženica.
Stručnjaci Pomorskog fakulteta u Rijeci u Studiji opravdanosti koncesije preporučili su minimalni početni iznospromjenjivog dijela naknade za koncesiju u iznosu od 10% procijenjenog godišnjeg prihoda koncesionara za obavljanje osnovne lučke djelatnosti. U Odluci Lučke uprave Zadar o davanju koncesije od 16. ožujka 2018. koja je javno dostupna na internetskoj stranici vidljivo je da je taj preporučeni iznos povećan na 12%. Uprosječeni preporučeni minimalni početni iznos naknade za obavljanje pratećih gospodarskih aktivnosti iznosio je 3%, dok je taj postotak, što je također vidljivo u Odluci, povećan na 6%. Zakon o koncesijama, članak 20. stavak 3. propisao je da se procijenjena vrijednost koncesija izračunava kao procijenjeni ukupni prihod, bez poreza na dodanu vrijednost, koji će koncesionar postupajući s pažnjom dobrog gospodarstvenika ostvariti temeljem ugovora o koncesiji za vrijeme trajanja koncesije. Podloga za izračun stalne koncesijske naknade predstavlja veličina prostora obuhvaćenog koncesijom od 145.515,00 m2, a podlogu za preporučeni minimalni promjenjivi dio koncesijske naknade od 10% predstavlja procijenjeni prihod koncesionara. Studijom je procijenjeno je da će u petog godini, kad terminal bude ostvario puni kapacitet, godišnji prihod koncesionara iznositi 14.184.819,35 kuna, od čega 10% predstavlja 1.418.481,94 kuna. Isto tako je procijenjeno da će rashodi koncesionara od pete godine nadalje iznositi 9.674.631,93 kuna.
Natječajni uvjeti oblikovani su na temelju i u skladu s pozitivnim propisima koji se primjenjuju u postupku davanja koncesije (Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakon o koncesijama, Zakon o javnoj nabavi i Uredbe o postupku davanja koncesija na pomorskom dobru), na temelju zaključaka i preporuka Studije opravdanosti davanja koncesije Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prijedloga Ugovora o koncesiji, kao i zaključaka i preporuka Stručnog povjerenstva. Natječajni uvjeti predloženi su i usvojeni na Upravnom vijeću 15. studenoga 2017. Namjera davanja koncesije objavljena je dva dana poslije, 17. studenoga 2017.
U poglavlju Financijska i ekonomska analiza Studije opravdanosti koncesije, a posebno u tablici na 60. stranici vidljivo je da je predviđeno da će koncesionar tek u trećoj godini koncesije ostvariti neznatno veći prihod od rashoda i da ću mu se tek od četvrte godine prihodi postupno povećavati, odnosno da će bilježiti i neto dobit. Predviđeno je također da koncesionar mora uložiti 11.250.000 kuna u kapitalnu opremu, odnosno jedan pješački ukrcajni most gangway. Pridaju li se tome godišnji troškovi upravljanja i vođenja terminala (održavanja građevine ) i troškovi rada, promjenjivi dio naknade je primjeren. Osim promjenjivog dijela naknade dodatni neposredni financijski učinci od davanja koncesije ostvarit će se od stalne godišnje koncesijske naknade.
Posredni financijski učinci koncesije kanalizirat će se kroz porez na dobit, porez na dohodak i doprinose vezane za plaće i porez na dodanu vrijednost. Koncesionar se također obvezuje na rast prometa u prvih pet godina uz skoro pa udvostručenje broja putnika koje je predvidio koncesionar i primjenu koncepta home port (matične luke), što će Lučkoj upravi Zadar dodatno povećati direktne prihode od naplate lučkih pristojbi od broja putnika u međunarodnom prometu. Povećani broj putnika potaknut će njihovu povećanju potrošnju i pozitivno djelovati na ukupne prihode destinacije, a samim time i na ukupne prihode državnog proračuna.
Izraženo u brojkama, to znači da će tijekom 20 godina koncesijskog razdoblja Lučka uprava Zadar iz prihoda od stalne i promjenjive naknade za koncesiju te prihoda od pristojbi ostvariti ukupne prihode u iznosu od 41.491.490 eura, od čega će naplata pristojbi donijeti 30.021.873 milijuna eura. To pokazuje da će se zgrada terminala za koju ugovorena vrijednost radova iznosi 24,7 milijuna eura isplatiti i prije kraja ugovorenog roka trajanja koncesije. U određivanju primjerenosti koristi neke koncesije za davatelja koncesije, lokalnu zajednicu i državu s jedne strane i koristi koncesionara s druge uvijek treba voditi računa o načelu ekonomske opravdanosti za koncesionara koji u razumnom roku tijekom trajanja koncesijskog razdoblja mora ostvariti odgovarajuće prihode i rentabilno poslovanje. Ni jedan koncesionar sigurno neće pristati na uvjete koncesije zbog kojih neće moći ostvariti neposredan financijski učinak i rentabilno poslovanje.
Ugovorena cijena za izradu Studije opravdanosti davanja koncesija iznosila je 192.000,00 kn bez PDV-a. Koncesionar bi prema izračunima Studije opravdanosti davanja koncesije (Struktura raspodjele ukupnog prihoda), prvih pet godina trebao ostvarivati sljedeće prihode:
2019. 1. godina ugovora – 6.231.067,50 kuna
2020. 2. godina ugovora – 8.005.051,88 kuna
2021. 3. godina ugovora – 9.842.213,61 kuna
2022. 4. godina ugovora – 11.981.656,23 kuna
2023. 5. godina ugovora – 14.184.819,35 kuna
Odlukom Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar br. 107/2017. od 4. listopada 2017. na temelju članka 16. Zakona o koncesijama kojim je propisana procedura osnivanja i zadaci imenovano je Stručno povjerenstvo u sastavu:
Predstavnici ministarstava
Boris Fantulin – predsjednik (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture)
Iva Gašparić (Ministarstvo financija) – članica na temelju članka 16. stavak 9. Zakona o koncesijama koji propisuje da Ministarstvo financija može predložiti imenovanje svojeg predstavnika u stručno povjerenstvo
Predstavnici Lučke uprave Zadar / Upravnog vijeća
Marin Slavić – član
Andrija Šarić – član
Živko Kolega – član
Predstavnici Zadarske županije
Nikica Miletić – član na temelju članka 16. stavak 5. Zakona o koncesijama koji propisuje da najmanje jedan član stručnog povjerenstva za koncesiju mora imati važeći certifikat u području javne nabave
Krešimir Laštro – član
Lučka uprava Zadar odlučila se maksimalan broj članova stručnog povjerenstva, različitih struka. Stručno povjerenstvo je o svojoj namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru obavijestilo Državno odvjetništvo.
Konzultantske usluge EGIS-BCEOM-a za cjelokupno upravljanje projektom izgradnje nove trajektne luke Gaženica u skoro pa desetogodišnjem razdoblju financirane su iz sredstava kredita EIB-a i KwF-a. Ugovoreni iznos usluga je bio 3.700.000 EUR, od čega su do sad podmirene usluge tehničke pomoći u iznosu od 3.600.000 EUR-a bez PDV-a.
Studija gospodarske opravdanosti, odnosno ¨Završni izvještaj o detaljnoj analizi poslovnih modela za lučke djelatnosti na budućem terminalu u Gaženici¨, čiji je autor tvrtka EGIS International iz siječnja 2012. godine uopće se ne odnosi na projekt zgrade terminala u izgradnji već na projekt nikad izgrađene zgrade terminala od kojeg se odustalo tijekom 2013. godine.
Koncesijski parametri koje je predložio konzultant EGIS Internationala odnose se na projekt zgrade terminala i koncept od kojeg se odustalo tijekom 2013. godine.
Ukupno ugovorena vrijednost radova i usluga dosad u Projekt Nova luka Zadar iznosi 178,7 milijuna eura bez PDV-a (vrijednost povučenih sredstava iz kredita EIB-a i KfW-a), od čega vrijednost ugovorenih radova i usluga za izgradnju putničkog terminala iznosi 24,7 milijuna eura, odnosno 14 % vrijednosti ukupno dogovorenih radova i usluga u Projekt Nova luka Zadar.
EIB – Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o financiranju između Lučke uprave Zadar i Europske investicijske banke (EIB) za Projekt Nova luka Zadar od 19. srpnja 2007. godine, Ugovor o jamstvu između Vlade Republike Hrvatske i Europske investicijske banke (EIB) od 7. rujna 2007. godine i Ugovor o financiranju između Europske investicijske banke (EIB) i Lučke uprave Zadar od 7. rujna 2007. godine, te Zakon o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke (EIB) za Projekt Nova luka Zadar od 14. studenoga 2007. godine (Narodne novine br. 10/2007. Međunarodni ugovori).
Informacija o kreditu Europske investicije banke
KfW – Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju državnog jamstva u korist Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) za kreditno zaduženje Lučke uprave Zadar radi financiranja Projekta Nova luka Zadar od 30. kolovoza 2007. godine, Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti za sklapanje Ugovora o kreditu između Lučke uprave Zadar i Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) za Projekt Nova luka Zadar od 30. kolovoza 2007. godine, Ugovor o jamstvu između Vlade Republike Hrvatske i Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) od 7. rujna 2007. godine, Ugovor o kreditu br. 23.289 između Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) i Lučke uprave Zadar od 7. rujna 2007. godine
Informaciju o kreditu KfW