Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske definirana je potreba rasterećenja Putničke luke Zadar i premještanja trajektnog prometa iz samog središta grada (poluotoka) u novu Putničku luku Gaženica. Strategijom je predviđena izgradnja novog trajektnog terminala kao prioritetnog ulaganja. Prednosti Luke Gaženica su mala udaljenost od samog središta grada (3,5 kilometra), blizina aerodroma (10 kilometra), željeznička pruga te kvalitetna prometna povezanost s Autocestom A1 i mrežom drugih autocesta EU-a. Luka Gaženica ispunjava višestruke prometne zahtjeve – otočke, dužobalne, međunarodni trajektni promet, putnički promet mega kruzerima i kruzerima te RO-RO promet, uz svu potrebnu infrastrukturu i prateću nadgradnju. Luka Gaženica je s privremenom zgradom terminala puštena u promet u travnju 2015. godine za sve vrste domaćeg trajektnog prijevoza i brodove na kružnom putovanju, a početkom srpnja 2015. godine i za trajektna plovila u međunarodnom prometu. Zgrada putničkog terminala svečano je otvorena 24. ožujka 2019. godine.
Fotogalerije
Obalni zidovi i zaštita nasipa – LOT III C
Radovi na LOT-u III C započeli su u rujnu 2018. godine, a fotogalerija prikazuje izvršeni radove do 30. rujna 2019. godine.
Zgrada i okružje terminala – LOT III B
Izvršeni radovi na zgradi i okružju terminala do kraja radova.
Pomorski radovi, prilazne ceste i osnovna infrastruktura područja terminala – LOT II/III A
Tijekom ove faze radova izgradilo se gotovo 1420 metara obale kako bi se dobilo 12 priveza za trajekte koji povezuju otoke, međunarodna plovila i brodove za kružna putovanja. Također se izgradilo oko 300 metara obale za novu ribarsku luku, kao i primarni lukobran dužine 180 metara. Uz pomoć GPS tehnologije postavilo se 1800 gravitacijskih blokova za izgradnju obalnih zidova. Kako bi se olakšao pristup izgrađeno je i 1560 metara pristupnih cesta do gradske cestovne mreže. Izgradila se i unutarnja prometna infrastruktura, točnije unutarnje ceste, mjesta čekanja, trake za ukrcaj i iskrcaj te pješačke zone. Postavila se osnovna infrastruktura terminala, približno 13,5 hektara lučkog područja, uključujući površinu gatova i pristaništa.
Pomorski radovi: zemljani radovi i sekundarni lukobran – LOT I
U prvoj fazi radova iskopalo se 250.000 m3 podvodnih stijena i morskog sedimenta te se u svrhu podmorskih i nadmorskih nasipa iskoristilo oko 20,5 hektara tla. Izgradio se sekundarni lukobran dužine 270 metara te su se postavili temelji za primarni lukobran koji će biti izgrađen u drugoj fazi izgradnje. Također su se izvodili pripremni radovi za postavljanje temelja za otočni terminal.
