Nacionalni parkovi

U širem zadarskom okruženju nalazi se čak pet nacionalnih parkova: Paklenica, Kornati, Plitvička jezera, Krka i Sjeverni Velebit, a više o prirodnim ljepotama hrvatske doznajte na Parkovi hrvatske.

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji. Nacionalnim parkom je proglašen 1980. i tada je stavljen pod zaštitu. Ukupna površina parka je oko 220 km² a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav. Okomite litice “krune” kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta.

Nacionalni park Plitvička jezera proglašen je nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 jezera različite veličine, ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima potječu 1861. godine, a 2011. godine bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka. Ovaj hrvatski biser UNESCO je, zbog njegove raznolikosti, uvrstio u popis Svjetske prirodne baštine.

Nacionalni park Krka poznat je po velikom broju jezera i slapova. Dobio je ime po rijeci Krki koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u središnjoj Dalmaciji nizvodno od Miljevaca, a samo nekoliko kilometara sjeveroistočno od grada Šibenika. Jezera i slapovi su kristalno čisti i brojne posjetitelje privlače jedinstvenom prirodnom ljepotom. U parku se nalazi i najstarija hidroelektrana u Europi, a druga u svijetu – hidroelektrana Jaruga. Sagrađena je 28. kolovoza 1895. godine, samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare.

Nacionalni park Sjeverni Velebit to je postao 1999. godine. Jedinstven je po tome što je pod izravnim utjecajem tri klime: mediteranske, kontinentalne i alpske. Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi kao i Lukina jama – jedna od najdubljih jama na svijetu otkrivena 1999. godine. Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Postav “Kuće Velebita” proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.